Gostujući članci >> Zdrav Život
Ako se jod unosi u dovoljnim količinama sprečava razvoj karcinoma (naročito dojke, jajnika, materice, prostate i štitaste žlezde) i pojačava imunološki odgovor organizma u borbi protiv bakterijskih, virusnih, parazitskih i gljivičnih infekcija...
Opšte je poznato da životinjske masnoće i rafinirani šećeri nisu zdravi i da je za dobro zdravlje i dug život neophodno da u ishrani uzimamo dovoljno i minerala. Neki od njih su organizmu potrebni u toliko malim količinama da se mere u hiljaditim delovima grama. Zbog toga se u stručnoj literaturi nazivaju oligoelementi (oligo - malo) "u tragovima". U obliku koenzima učestvuju u vitalnim procesima u organizmu, a njihov nedostatak izaziva teške posledice.
Jedan od ovih minerala je jod, koji je neophodan za začetak, rođenje, a potom i pravilan razvoj života. Količine manje od optimalnih uzrok su najčešćih bolesti štitaste žlezde, kao što su hipotiroidizam, hipertiroidizam i autoimuno zapaljenje štitaste žlezde (Hašimoto sindrom).
Ako se oligoelement jod unosi u dovoljnim količinama: sprečava razvoj karcinoma (naročito dojke, jajnika, materice, prostate i štitaste žlezde).Sprečava nastajanje fibrocistične bolesti dojke i koristi se u terapiji ove bolesti.Popravlja raspoloženje,normalizuje krvni pritisak i srčani ritam a takodje i održava normalan nivo šećera u krvi i sprečava razvoja dijabetesa.Pojačava imunološki odgovor organizma u borbi protiv bakterijskih, virusnih, parazitskih i gljivičnih infekcija.
Istraživanja su potvrdila da žene u Japanu, jer se najčešće hrane morskim plodovima, dnevno uzimaju oko 13 mg joda. Zbog toga je kod njih zabeležena najmanja učestalost raka dojke na svetu. Dokazano je da je u Zemlji izlazećeg sunca dnevni unos joda po glavi stanovnika najveći u svetu, pa je Japan zemlja sa najmanjim brojem malignih bolesti, a posebno štitaste žlezde i mokraćno-polnih organa.
Ministarstvo zdravlja Japana svetuje da dnevni unos joda bude više od 5 mg (mada je u japanskom priobalju prosečan dnevni unos veći od 14 mg), a to je 30 puta više od preporuka za dnevni unos joda u SAD i Evropi.
Iako naša zemlja nije jodom deficitarno područje neophodan je pravi izbor namirnica da ne dođe do nedostatka ovog minerala.
Autor teksta piše za sajt Dijeta i zdravlje
sunnyray:
06-06-2014
Prirodni izvori joda u ishrani uključuju morske plodove, kao što su riba, alge i školjke, zatim mlečne proizvode, kao što su mleko, sir i jaja. Takođe treba pomenuti i jodirane soli koje su obogaćene jodom.