Gostujući članci >> Zdrav Život
Avokado se još naziva Aligatorska kruška, jer ima slične šare na koži kao i aligator. Ljuska avokada se ne seče već guli prstima. Reč avokado potiče iz Astečkog jezika. Avokado je plod voćke latinskog naziva Persea americana. To je visoko zimzeleno drvo koje može da poraste i do 20 metara visine. Sam plod može da teži do 1.5 kg u zavisnosti od vrste avokada.
Postoji više desetina tipova avokada. Bogata i masno kremasta vrsta Has je najpopularnija vrsta avokada. Plod avokada je dostupan tokom cele godine. Ostale poznatije vrste avokada su Fuerto, Bejkon i Kutano. U tehničkom smislu avokado je voćka, a sa kulinarske tačke gledišta povrće. Gaji se u većini tropskih i suptropskih predela a komercijalno najviše dolazi iz SAD-a sa Floride i iz Kalifornije, Meksika, Dominikanske republike, Brazila i Kolumbije.
Zreli avokado je blago mekan, bez pukotina i tamnih mrlja po sebi. Ako avokado ima uzan vrat i nije zaobljen na vrhu, verovatno je sazreo na samom drvetu i imaće bolji ukus. Čvršći i manje zreo plod može da sazri posle branja u papirnatoj kesi, na sobnoj temperaturi, za par dana. Kod zrelih plodova koža poprima tamnu boju. Ne zamrzavaju se dok ne sazru potpuno. Zreo plod može se držati u frižideru do nedelju dana.
U 150 grama Avokada imamo što se tiče preporučene dnevne doze nutritienata oko 40% biljnih vlakana, oko 40% vitamina K, oko 30% folata, oko 25% vitamina C, oko 20% vitamina B5, oko 20% kalijuma, oko 20% vitamina B6, i 233 kalorije.
Jedno istraživanje u SAD je pokazalo da je kod osoba koje redovno uzimaju avokado primećena manja gojaznost uprkos većem kozumiranju masnih tvari. To ne mora da znači da je konzumiranje avokada način za smanjenje telesne težine ali ukazuje na opšte smernice što se tiče slike o avokadu kao o zdravoj i nutritivnoj namirnici.
Supstance u avokadu koje imaju ovakve osobine svrstavaju se u pet kategorija:
Artritis – kako osteoartritis tako i reumatoidni artritis – su zdravstveni problemi gde su nedavno vršena ispitivanja vezana za avokado. Avokado pomaže u prevenciji oba tipa artritisa.
Optimizovana apsorpcija karetonoida je najimpresivnija sposobnost avokada. Evo liste karetonoidnih antioksidanata iz avokada:
Optimalna apsorpcija ovih fitonutritijenata koji su rastvorljivi u mastima zahteva pravu količinu i kombinaciju masnoća – to je upravo kombinacija koju obezbeđuje avokado! Prava količina oleinske kiseline i mononezasićene masne kiseline omogućava digestivnom traktu da prenosi molekule sa karotenoidima kroz celo telo.
Avokado pomaže srcu i krvnim sudovima i pored velikog sadržaja masnoće. Mnogi metabolički aspekti zdravlja srca su poboljšani konzumiranjem avokada. To su na primer oksidacioni faktori rizika, inflamatorni faktori rizika, nivoi masnoće u krvi ukljućujući i ukupni nivo holesterola. Osim toga mi znamo da se zdravlje srca poboljšava konzmiranjem oleinske kiseline koja je primarna masna kiselina u avokadu kao i omega 3 masne kiseline. Za zdravu regulaciju homocisteina koristan je i B vitamin. U avokadu se nalaze značajne količine vitamina B6 i folne kiseline.
Jedna od najfascinantnijih oblasti istraživanja uključuje ugljene hidrate i regulisanje šećera u krvi. Avokado ima relativno malo ugljenih hidrata i oko 19% kalorija potiče od njih. To je takođe plod sa malo šećera, sa manje od 2 grama ukupnih šećera u 150 grama, što znači da je avokado veoma nisko na skali glikemijskog indeksa. U isto vreme, avokado sadrži oko 8 grama dijetetskih vlakana što ga čini važnim dijetetskim izvorom. S obzirom na prosečni profil ugljenih hidrata, avokado ne bi trebalo da bude problematičan što se tiče šećera u krvi osim ako se ne jede u velikim količinama.
Unutar svojih ugljenih hidrata, avokado ima neke najneobične komponente. Dok je još na drvetu, avokado sadrži oko 60% svojih ugljenih hidrata u obliku sedmo-ugljeničnih šećera. U velikim količinama ovi šećeri se retko sreću u bilo kojoj namirnici. Naučnici su posebno zainteresovani za njih jer se smatra da oni mogu pomoći u regulisanju načina na koji se metaboliše šećer u krvi.
Nakon pet dana od berbe, profil ugljenih hidrata avokada se značajno menja. Sedmo ugljenični šećeri prestaju da budu dominantna forma ugljenih hidrata od preko 60 % zastupljenosti i njihova zastupljenost pada na 40 %. Još uvek je rano doneti zaključke o tome kako stepen zrelosti avokada utiče na zdravlje, ali već se zna da prezreli plodovi nisu baš najbolji izbor.
Sposobnost avokada da spreči pojavu kancera u ustima na koži i kod prostate bila je ispitivana u preliminarnim istraživanjima u kojima su uključene laboratorijske životinje. Ovi rezultati su obećavajući i uzrok ovoga treba tražiti u jedinstvenoj kombinaciji antiupalnih i antioksidantnih osobina. Smatra se da avokado ojačava odbranu od upale i oksidacionog stresa kod zdravih ćelija, dok kod kancerogenih ćelija on pojačava oksidacioni stres i time ih unštava, smanjujući njihov broj. Izgleda kao da avokado selektivno odabire kancerogene ćelije i priprema ih za uništavanje dok u isto vreme podržava zdravlje nekancerogenih ćelija.
Kao banane i lešnici, avokado sadrži enzim nazvan čitinasa koji je povezan sa alergijskim sindromom “lateks plodova”. Postoje jaki dokazi o reakciji između lateksa i plodova koji sadrže visoke koncentracije enzima čitinaze. Prerada ovih plodova etilenskim gasom pojačava ove enzime a organski plodovi koji nisu tretirani gasom imaju manje alergenata. Kuvanje ploda može takođe da smanji i deaktivira ovaj enzim.
http://noshon.it/recipes/9-meatless-avocado-recipes/
Mnogi recepti koje možete naći u kuvaru i na internetu uključuju avokado u sirovoj formi. To je najbolji pristup što se tiče zdravlja. Ako baš morate da ga kuvate, koristite najnižu moguću temperaturu i najkraće vreme kuvanja. Na taj način ćete sprečiti štetu koja nastaje na avokadovim jedinstvenim masnoćama. Neki tradicionalni meksički recepti preporučuju dodavanje sirovog avokada u već kuvanu hranu, na primer u pileću supu. Avokado se onda indirektno zagreje i dobro se slaže uz supu a zadržava svoje nutritivne osobine jer nije kuvan.
Autor teksta je Olga Rezo.
Siniša:
23-02-2014
Poštovani, Da li se avokado konzumira sa korom i kako da znamo kada ga kupujemo dali je zreo?
Hvala,Pozdrav
Siniša Damjanović
Olga:
23-02-2014
Poštovani Siniša
Avokado se konzumira bez kore, ali je koru potrebno oljuštiti tako da se ne odstrani tamnozeleni deo koji se nalazi odmah ispod kore. Što se tiče zrelosti, zreli avokado je mekan na dodir ali ne treba da
bude prezreo. Kod prezrelog avokada se pojavljuju tamni odnosno smeđi delovi koji potiču od procesa oksidacije. Ako su mrlje samo blizu površine onda ih možete odstraniti i konzumirati preostale
zelene delove ploda.
maja:
30-04-2014
Pozdrav svima, jos jedan nacin da se jede avokado je da ga prepolovite na pola, odstranike kospicu , malo posolite i naprskate svezim limunovim sokom, zatim dubite malom kasicicom. Ja ga obozavam!:)
sunnyray:
30-04-2014
Majo, hvala na komentaru i na odličnom savetu. Puno pozdrava.
Maja :
09-03-2015
Da li se i prezreli avokado može konzumirati? Da li ima nekih negativnih posledicas ako se takav plod koristi?
sunnyray:
22-03-2015
Avokado dugo zri, a kada jednom sazri veoma brzo postaje prezreo. Postoji puno recepata na internetu kako iskoristiti prezreli avokado, ali nikada ih nismo probali. Možda će neko od posetilaca ovog sajta imati neku ideju, po
mogućnosti na osnovu svog ličnog iskustva.